Home Beautiful Bosnia Prirodna granica između Bosne i Hercegovine: Visočica, možda i najljepša planina u...

Prirodna granica između Bosne i Hercegovine: Visočica, možda i najljepša planina u BiH

275

Visočica je planina u Bosni i Hercegovini, južno od Bjelašnice, najvišeg vrha Džamija od 1.967 metara nadmorske visine. Vrh je po narodnom predanju dobio ime po tome što su nekada stočari svake godine krajem ljeta na vrhu zidali od kriški sira džamijsku munaru u znak zahvalnosti za mnogobrojne bujne pašnjake koje im je pružila planina Visočica.

Planina Visočica čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine. Neki se ne složu s tim, ali su ipak svi složni da je ona jedna od najljepših bh. planina.

S istočne strane od Treskavice odvojena je rijekom Ljutom, s juga i jugozapada rijekom Neretvom od Prenja, a sa zapada i sjevera kanjonom rijeke Rakitnice od Bjelašnice. Nekada je na Visočici bilo mnogo ovčara kojih je danas veoma malo. I pored toga, za razliku od drugih planina ovdje je ljetno stočarstvo sačuvano u svom izvornom obliku. Ovdje se mogu nabaviti najukusniji mlječni proizvodi.

Da su ovi krajevi naseljavani i stotinama godina unazad svjedoče brojne nekropole s stećcima. Na nadmorskoj visini od 1.691 metar, kod Velikog jezera, nalazi se nekropola Poljice s 49 stećaka koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Na obroncima planine nalaze se tipična planinska sela Bobovica, Ozimine, Đulbašići, Pervizi, Sinanovići, Bjelimići… U ovim selima stanovnici su veoma gostoprimljivi. Trebate li prenoćiti, neće biti problema, a nećete ostati ni gladni ni žedni. Visočica se ne može pohvaliti bogatstvom voda i jakih izvora, ali vode u njima nikad ne presuše.

Zbog svoje zabačenosti i udaljenosti od Sarajeva, Visočica je u prošlosti bila malo posjećivana. Izgradnjom novih puteva postala je dostupna mnogim ljubiteljima prirode, pa je svake godine sve posjećenija planina, jer pruža brojne mogućnosti tokom cijele godine, od planinarenja i skijanja do vožnje brdskim biciklom. S jedne strane obrasla je pašnjacima, a s druge gustom borovom šumom.

Bogati i nepregledni pašnjaci, bogate šume i živopisni kanjoni njeni su najveći ukrasi tokom ljeta, a bijeli sniježni vrhovi planinare odstavljaju bez daha tokom zime. Sve ovo možete vidjeti kao na dlanu, čista priroda u svom punom sjaju.

Osim najvišeg vrha Džamija, na Visičici se nalaze i nešto niži vrhovi Veliki Ljeljen (1.963 metra), Mali Ljeljen (1.860 metara), Vito (1.960 metara), Subar (1.820 metara), Veliko brdo (1.884 metra) i Drstva (1.808 metara).