Home Vijesti Tvrđava Orašac, postojbina Budaline Taleta

Tvrđava Orašac, postojbina Budaline Taleta

163

Na strmom brežuljku podalje od desne obale Une, u naselju Orašac, 11 km ispod Kulen Vakufa, nalazi se tvrđava Orašac nastala u osmanskom periodu.

Krajišnici vjeruju da je Orašac postojbina epskog junaka iz muslimanske narodne pjesme Budaline Taleta. Zapravo Tale Ličanin bio je najveći krajiški junak, bosanski Don Kihot. Kroz usmene predaje sačuvan je njegov lik, a. Bio je sin Ibrahima iz Vrnograča, mjesta blizu Velike Kladuše, i još se zna da je poginuo u boju kod Banje Luke 1637. godine, a o njegovim pohodima danas nam kazuju junačke pjesme spjevane u čast njegova imena.

Grad je proširen između 1703. i 1730. godine, uz jednu srednjovjekovnu kulu za koju se ne zna kada je sagrađena, koja je pripadala Humskoj župi. Bila je u sastavu ostrovičke kapetanije za koju se veže legenda o bosanskim Amazonkama.

Zidovi ostrovičke kule i danas čuvaju legendu o bosanskim Amazonkama
Za prostor ljute Krajine, kako danas “odmilja” zovemo sjeverni dio Bosne i Hercegovine, otimali su se brojni narodi od davnina, stoga je prostor oko rijeke Une ostao i dan-danas pod velom brojnih tajni i misterija. Među brojnim utvrdama ovog kraja jedna od najznačajnijih je i ona koja čuva legendu o “bosanskim Amazonkama” – Ostrovica kod Kulen-Vakufa.

Posadom od 60 nefera i komandanata komandovao je dizdar. Godine 1782. bio je dizdar Ahmedaga, a iza njega Huseinaga Grozdanić i njegov sin, i ujedno zadnji dizdar Dervišaga. Godine 1833. bila su ovdje tri topa.

Selo Orašac u blizini grada vjerovatno je postojalo i u srednjem vijeku kao njegovo podgrađe. Srednjovjekovni grad Orašac sastojao se od jedne okrugle kule i izduženog ovalnog obora, prilagođenog vrhu brežuljka, u pravcu sjeverozapad-jugoistok.

Kula je polovinom izbačena prema sjeverozapadu. Prečnik unutrašnje okrugle prostorije u kuli iznosi 5,6 m, a debljina zida kule 1,9 m. Debljine zidova obora variraju od 1 do 2,4 m. Dio zida na sjeveroistočnoj strani je nestao. Ulaz u kulu bio je oko 5 m iznad tla. Iznad ulaza, lučno završenog, bio je veći otvor za gađanje. Gornji dijelovi kule su srušeni. Sadašnja visina kule je oko 13,5 m. Prvobitno je kula imala tri etaže odvojene drvenim međuspratnim konstrukcijama.

Tvrđava Orašac – undefined
Kula u Orašcu

Analogno sličnim kulama u Pounju, krov je bio u vidu drvenog šatora sa pokrivačem od šindre. Ispod krova su se nalazili grudobrani i otvori za gađanje. Visina kule do krova iznosila je oko 16 m. Tlocrtno-prostorni koncept srednjovjekovnog grada Orašca odgovara najstarijim gradovima Pounja čiji je predstavnik Sokolac. Ovaj koncept odgovara romaničkom utvrđenju. Osmanlije su proširili Orašac prema sjeverozapadu dodajući veliki obor sa kvadratičnom kapi-kulom na ovoj strani.

Osobenost kapi-kule bila je mala prostorija džamije za posadu na spratu. U drugim gradovima Pounja Osmanlije su u oboru gradili male drvene džamije za vojsku kao zasebne građevine.

Danas je u ruševnom stanju, i od svega još se najbolje očuvala kula.